ISTOČNO SARJAEVO – Činjenica da se u dijelu FBiH sa bošnjačkom većinom obilježava i 25. novembar i 1. mart je paradoks jer se slave događaji iz 1943. i 1992. godine koji jedni druge poništavaju, izjavio je Srni istoričar Aleksandar Kostović dodavši da je to i potvrda krize identiteta.
Kostović je podsjetio da je preteča današnje Parlamentarne skupštine BiH bilo predstavničko, zakonodavno i izvršno tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta u BiH ZAVNOBiH. Ne uzimajući u obzir upitan legitimitet tog tijela, Kostović navodi da je činjenica da su 25. novembra 1943. godine usvojeni principi na kojima je kasnije počivala Socijalistička Republika BiH – da BiH nije isključivo srpska, hrvatska ili muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska i u kojoj će biti obezbijeđena puna ravnopravnost svih naroda.
– U isto vrijeme, u dijelu FBiH redovno slave i 1. mart 1992. godine, kada je odlučeno da će ova zemlja da počiva na preglasavanju i nepoštovanju prava onih koji budu u manjini. Ne znam kako to nazvati nego kao krizu identiteta i nemogućnost ili nesposobnost da se shvate politički procesi – rekao je Kostović.
U zgradi Predsjedništva BiH svake godine povodom takozvanog dana državnosti BiH bude upriličen prijem, kojem su domaćini bošnjački i hrvatski članovi, ali nikad nijedan član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske nije prisustvovao tom događaju. Parlamentarna skupština BiH nikada nije usvojila zakon o praznicima na nivou BiH.
Istoričar Milan Nikčević ocijenio je da 25. novembar, koji se u dijelu Federacije BiH slavi kao „dan državnosti BiH“, nema utemeljenje u savremenoj ustavnoj strukturi zemlje, te dodao da je BiH stvorena u Dejtonu, a ne na zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. godine.
Nikčević je Srni izjavio da se današnji datum slavi samo na jednom dijelu teritorije BiH, dok se u Republici Srpskoj odbacuje kao politički nametnut i istorijski proizvoljan.
On je istakao da je paradoksalno što ZAVNOBiH danas slave politički akteri čiji su preci u najmanjem broju učestvovali u partizanskom pokretu, u kojem je, u apsolutnim brojkama, bilo najviše Srba.
– Oni koji su devedesetih tražili smrt Jugoslavije i nezavisnu BiH, danas povezuju dva potpuno suprotstavljena datuma – 25. novembar i martovski referendum, nastojeći da naprave kontinuitet tamo gdje ga istorijski nema – rekao je Nikčević.
Nikčević je ukazao na činjenicu da je ZAVNOBiH bio dio komunističkog modela federalizacije koji je, afirmacijom nacionalizma manjih naroda, doveo do toga da Srbi prvi put 1971. godine ne budu većinski narod u BiH.
– Srbi su u ZAVNOBiH-u odigrali ključnu ulogu, ali su upravo posljedice tih rješenja kasnije išle na njihovu štetu – podsjetio je Nikčević.
Prema njegovim riječima, oni koji se danas pozivaju na „jugoslovenski antifašistički kontinuitet“ trebali bi da se osvrnu i na 1. decembar 1918. godine, kada je, na krilima pobjede srpske vojske, nastala Kraljevina SHS – istorijski temelj jugoslovenske državnosti, čija je „krštenica“ u Beogradu, a ne u Sarajevu.
On je dodao da se izbjegavaju datumi koji su stvorili ideju jugoslovenstva „jer ne odgovaraju političkom projektu koji se danas gradi“. Nikčević je naglasio da u Republici Srpskoj postoji jasan stav – da BiH nije stvorena 1943, već 1995. godine u Dejtonu, te da se u skladu sa tim ne mogu nametati praznici koji nisu opštedržavni.
– Neka slave šta žele, ali neka to ne nameću svima. BiH je, kakva god bila, zajednica dva entiteta i tri naroda, a ne država jednog tumačenja istorije -poručio je Nikčević.
On je ukazao da se Srbi i danas suočavaju sa političkim posljedicama rješenja koja je donio ZAVNOBiH, iako su upravo u tom procesu dali najveći doprinos.
– Ta istorijska i politička igra i danas nam se obija o glavu – rekao je Nikčević.
(G.S.)