BEOGRAD – Astronom Branko Simonović istakao je danas da je osnovni motiv u dugoj praksi ljetnjeg i zimskog računanja vremena bio ušteđa energije i dodao da se sada gubi poenta te prakse zbog drugačijeg načina života i radnog vremena.
„Prije svega, ova praksa uvedena je kako bi se iskoristio što veći dio obdanice s obzirom na radno vrijeme. Dakle, sad već govorimo o svijetu koji na neki način zavisi od radnog vremena, dakle o svijetu koji je bio industrijalizovan. Od tog doba, prilike su se promijenile, tako da je pitanje u kojoj mjeri danas to ispunjava svoju svrhu. Sada se postavlja i vrlo opravdano pitanje da li mi danas na taj način štedimo energiju“, objasnio je Simonović za Tanjug.
Simonović je dodao da istraživanja koja su bila posvećena tome govore suprotno, zapravo govore da su savremene navike doprinijele tome da mi sada ne idemo na spavanje u devet časova, već se život nastavlja duboko u noć.
„Potrošnja energije je sada znatno veća. To je jasno i onda kao jedini i glavni motiv za ovu vrstu intervencije, odnosno ono o čemu treba razmišljati jeste kako treba iskoristiti svijetli dio dana, prije svega radi nas samih, odnosno radi boravka u prirodi, boravka sa djecom itd.“, rekao je Simonović.
On je rekao i da je možda došlo do kontraefekta jer tokom tamnog dijela dana više koristimo električne uređaje.
Kako je naveo, činjenica je da ta vrsta dogovorne intervencije, dakle nekog ukaza ili sličnog formalnog akta, podrazumijeva da tokom godine ili jednog dijela godine biva izvršena korekcija u odnosu na časovnik, ili preciznije rečeno, prostor se pomjeri u susjednu istočniju zonu.
„Poenta ljetnjeg i zimskog računanja vremena se u današnje vrijeme gubi. Činjenica je zapravo da od doba kada je ta intervencija kod nas uvedena, a mi smo bili posljednji koji su je uveli 1983. godine. Prije toga je kod nas bilo nekih pokušaja da se to riješi sa pola časa, ali to je ostalo u nekoj sjenci. Od tog doba do danas praksa se promijenila. Dakle, promijenile su se ne samo navike, već se i radno vrijeme kreće u širokom rasponu“, rekao je Simonović.
Kako je objasnio, ima onih koji su ranoranioci, koji na posao kreću veoma rano i ranije se vraćaju kući, ali ima i onih koji rade drugačije.
„Jedno novo radno vrijeme od devet do pet je postalo ako ne dominantno, onda vrlo prisutno, a postoje i oni poslovi koji počinju od 11. Onda se postavlja pitanje u tom šarenilu da li je moguće naći ma kakvo rješenje, a da bude podjednako dobro svima, a ispostavlja se, zapravo vrlo je jasno da to nije moguće“, naveo je Simonović.
Simonović je rekao da su kritični mjeseci novembar, decembar, januar i februar jer se čini da je stalno noć, jer, prema njegovim riječima, ustanemo po noći i vratimo se po noći.
Simonović je istakao da nije dobra opcija ni da se vrijeme računa ni kao zimsko ni kao ljetnje.
„S obzirom na to da je javnost podijeljena između dvije mogućnosti, ja sam ponudio tzv. treće rješenje koje je u suštini neka vrsta kompromisa između ova dva. Riječ je o tome da bismo mi ostali u osnovnoj srednjoevropskoj časovnoj zoni, koja se često pogrešno naziva prirodna i astronomska. Sve u vezi sa vremenom je dogovorna stvar i nema veze sa prirodom“, rekao je Simonović.
Kako je objasnio, ostali bismo u svojoj osnovnoj časovnoj zoni, ali bismo na neki način iskoristili obdanicu u onom smislu kako je imamo povoljno tokom ljeta.
„To bi podrazumijevalo zapravo da ne diraemo časovnike, nego da pomjerimo radno vrijeme za jedan čas. Pritom, to je jedan privid. To je isto ekvivalentno kao i prilike tokom ljeta. Bukvalno je sve identično, samo što časovnik neće lagati da je jedan čas više, nego će pokazivati osnovno vrijeme“, objasnio je Simonović.
Simonović je objasnio i da je teško tako nešto organizovati zato što je različito radno vrijeme.
„Istražujući i osluškujući shvatam da svako ima neko svoje rješenje čak i kada sagleda činjenice. Još jedna ideja je da se ne diraju časovnici, nego da se uvede ukazna promjena radnog vremena“, rekao je Simonović.
Simonović je podsjetio da je Evropski parlament pokrenuo debatu za ukidanje kazaljki na satu, ali je to 2020. stavljeno po strani zbog virusa korona.
Simonović je naveo i da je mana kod trenutnog modela što pri prelasku iz jednog u drugo računanje vremena dolazi do negativnog uticaja na zdravlje i poremećaja bioritma.
(Tanjug – foto: Profimedia)