Šta će se desiti nakon 8. oktobra, dana „D“ za Naftnu industriju Srbije

BEOGRAD – Mnogobrojna odgađanja datuma za stupanje na snagu sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) govore da se iza zatvorenih vrata vode intenzivni i teški pregovori američke i ruske strane, ali i nekih trećih zemalja u traženju rešenja za ovu srpsku stratešku kompaniju, kako bi ona i dalje mogla nesmetano da posluje.

Kaže ovo za „Glas Srpske“ profesor i direktor Instituta FEFA iz Beograda, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona Goran Radosavljević komentarišući trenutnu situaciju u vezi sa NIS-om i sankcije koje im je američka administracija uvela zbog kupovine ruske nafte, a čiji je datum stupanja na snagu 8. oktobar. Prema riječima Radosavljevića da je tako potvrđuje i nedavna izjava bivšeg američkog ambasadora u Srbiji Kristofera Hila, koji je rekao da ima informacije da su u toku određeni pregovori iza zatvorenih vrata.

– On je sigurno dobro obavešten diplomata. Možda je i uključen u sve to. Mislim da nikom nije u interesu da NIS prestane da radi, Srbiji, državama u regionu, ali ni SAD i Rusiji. To nije u interesu ni hrvatskoj kompaniji „Janaf“. I to što je čak osam puta od strane američkog Ministarstva finansija pomjeran datum za stupanje na snagu sankcija govori da se mnogo toga dešava iza zatvorenih vrata, da bi bio postignut neki dogovor – istakao je Radovanović.

Na pitanje kako bi to rješenje moglo izgledati Radosavljević odgovara da je moguće nekoliko scenarija, a jedno je i da Vlada Srbije ili neko treće lice koje nije u većinskom vlasništvu ruske strane „Gaspromnjefta“ preuzme na sebe upravljanje NIS-om, što bi eventualno moglo da bude dovoljno američkoj strani da ponovo odgodi primjenu sankcija.

– Prethodnih nekoliko dana dosta se spekulisalo i o raznim drugim potencijalnim rešenjima. Jedno od njih je da se daju određene koncesije i pojedinim američkim kompanijama, odnosno da se od njih kupuje jedan deo nafte. S druge strane pokušaj ruske kompanije „Gaspromnjeft“ da smanji svoj vlasnički udeo, prodajući ga, odnosno prebacujući ga svojoj sestrinskoj firmi, mislim da neće upaliti. Takođe, teško je očekivati i da Rusi tek tako napuste NIS. Mislim da bi najidealnije bilo da Vlada Srbije, uz dogovor sa ruskom stranom na sebe preuzme upravljanje ovom kompanijom. Takvi i slični aranžmani postojali su i u prošlosti, kako u Srbiji, tako recimo i u Nemačkoj, kada su u pitanju skladišta za gas „Gasproma“. Ako to ne bila Vlada Srbije, onda se može to uraditi sa nekom trećom stranom, jer je NIS izuzetno profitabilna kompanija koju bi svako poželeo. Ta treća strana bi onda bila privremeni upravljač dok situacija u svetu ne bude popravljena i potpisan mir u Ukrajini – kaže Radosavljević.

NIS, čija se vrijednost danas procjenjuje na oko četiri milijarde evra, predstavlja srž naftne industrije Srbije, jer upravlja rafinerijom u Pančevu, benzinskim stanicama, skladištem gasa „Banatski Dvor“ i obezbjeđuje oko 80 odsto tržišta goriva u ovoj zemlji. Američke sankcije NIS-u, koji je u većinskom vlasništvu „Gasproma“, odnosno kćerke firme, uvedene su početkom 2025. kao dio šireg paketa mjera protiv Rusije. One su više puta odgođene. Novi rok za njihovu aktivaciju je 8. oktobar. Ukoliko bi došlo do aktiviranja sankcija, to prema ocjenama pojedinih analitičara ne bi odmah izazvalo krizu, jer postoje određene zalihe sirove nafte za dva ili u tri mjeseca. Nakon toga situacija bi se sigurno zakomplikovala te bi vjerovatno došlo i do nestašice goriva, rasta cijena na pumpama, između 20 i 30 odsto, ali i pada BDP-a za jedan do dva odsto te gubitka oko 13.000 radnih mjesta u naftnom sektoru.

Posljedice

Prema riječima predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS Đorđa Savića, eventualno neprodužavanje američke posebne licence kojom se Naftnoj industriji Srbije omogućava dalje obavljanje poslovnih aktivnosti i prodaja naftnih derivata, ne bi trebalo da dovede do nestašice goriva na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj, ali bi moglo uticati na neznatno povećanje cijena i to na malom broju pumpi zbog većih troškova transporta.

(Glas Srpski)