Zamislite građevinu toliko masivnu da može za par centimetara izbaciti čitavu planetu iz njene prirodne ravnoteže.
Upravo to je uspjela da uradi kineska brana „Tri klisure“, koja je pomjerila osu rotacije Zemlje za dva centimetra i produžila dužinu naših dana. Može da zvuči kao naučna fantastika, ali ovaj podatak je tačan, što su potvrdili Nasini stručnjaci koji proučavaju delikatna kretanja naše planete.
Građena tokom perioda od 18 godina, brana „Tri klisure“ preoblikovala je rijeku Jangce, stvarajući rezervoar kapaciteta 39,3 milijarde kubnih metara vode. Iako je ovo dostignuće čudo građevinarstva, izazvalo je iznenađujuće efekte na Zemljinu rotaciju i stabilnost, koje mnogi nikada ne bi očekivali.
Između 1994. i 2012. godine brana „Tri klisure“ pretvorila je rijeku Jangce u kolosalni rezervoar, a naučnici u Nasinom svemirskom centru „Godard” izračunali su da je ova ogromna masa fizički pomjerila osu rotacije Zemlje za skoro dva centimetra.
Možda djeluje zanemarljivo u poređenju sa veličinom Zemlje, ali to je značajan pomak kada je riječ o planetarnoj dinamici. Težina rezervoara koncentrisana je iznad nivoa mora, pritiskajući Zemljinu koru i preraspoređujući masu unutar planete. To utiče na momenat inercije, koji određuje koliko brzo se Zemlja okreće.
Zamislite klizačicu koja se okreće raširenih ruku. Kada privuče ruke uz tijelo, okreće se brže; kada ih ponovo raširi, usporava. Slično tome, Zemljina rotacija se malo usporava kada se masa pomjeri dalje od ose. Rezervoar djeluje kao „raširene ruke“ Zemlje, uzrokujući sitno usporavanje od približno 0,06 mikrosekundi u dužini svakog dana. Iako je ova promjena neprimjetna u svakodnevnom životu, osjetljivi instrumenti je precizno registruju i mjere.
Slični pomaci dešavali su se i nakon prirodnih katastrofa, poput cunamija u Indijskom okeanu 2004. godine, koji je pomjerio Zemljinu osu i skratio dan za nekoliko mikrosekundi usled tektonskih pomjeranja. Brana „Tri klisure“ pokazuje kako ljudski poduhvati mogu uticati na globalne geofizičke ravnoteže jednako duboko kao i sama priroda.
Ekološki i ljudski efekti kineske megabrane
Brana „Tri klisure“ nije izuzetna samo po tome što je uticala na Zemljinu osu; ona je i priča o velikim ljudskim i ekološkim efektima i posljedicama.
Osim impresivne veličine, brana sadrži savremene prevodnice i brodski lift sposoban da podiže plovila teška do 6.600 tona na više od 100 metara visine. Ova infrastruktura značajno je poboljšala unutrašnju plovidbu na Jangceu, unapređujući trgovinu i privredu u regionu.
Sa više od 80 milijardi kilovat-sati proizvedene električne energije godišnje, brana obezbjeđuje dovoljno struje da parira cijelim državama. To značajno smanjuje kinesku zavisnost od uglja i drugih fosilnih goriva. Pored toga, brana igra ključnu ulogu u kontroli sezonskih poplava, štiteći milione stanovnika nizvodno.
Ipak, napredak je došao po visokoj cijeni. Oko 1,3 miliona ljudi bilo je raseljeno kada je rezervoar napunjen, što je primoralo čitave zajednice da se isele.
Poplavljeno je područje dugo oko 600 kilometara, potopivši ekosisteme koji su se stvarali vijekovima i dramatično izmjenivši prirodni pejzaž regiona. To pokreće teška pitanja o ravnoteži između tehnološkog napretka i očuvanja životne sredine.
Nekoliko studija, uključujući i onu objavljenu 2010. godine u Geophysical Research Letters, ističe da megaprojekti ovakvog obima mogu izazvati suptilne, ali važne promjene u Zemljinoj ravnoteži. Stručnjaci naglašavaju potrebu da se pažljivo vagaju koristi u odnosu na potencijalne ekološke i geofizičke uticaje prije nego što se krene u ovakve poduhvate.
(RTS)