Nakon nedavne saobraćajne nezgode u Banjaluci u kojoj su učesnici bili automobil i dvije maloljetne osobe na trotinetu, u javnosti se sve češće postavlja pitanje odgovornosti: ko treba da brine o bezbjednosti djece u saobraćaju?
Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke, kazao je da je, prema važećim propisima, na trotinetu zabranjeno prevoziti druge osobe.
– Za upravljanje trotinetom koji razvija brzinu do 25 km na čas vozač mora imati najmanje 14 godina, položen ispit iz poznavanja saobraćajnih propisa te nositi zaštitnu kacigu – kazao je Ćopić.
Kako je rekao, kod vozača trotineta primjenjuju se pravila saobraćaja kao za bicikliste.
– Kretanje se obavlja prvenstveno po obilježenim biciklističkim stazama, a gdje ih nema, saobraća se jedan metar uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja saobraćaja. Pri nailasku na pješački prelaz trotinet se gura pored sebe, osim ako postoji obilježen prelaz biciklističke staze – kazao je Ćopić.
Pojasnio je da se, shodno navedenom, nameću dva pitanja ako je trotinet privatni, jedno je: jesu li roditelji maloljetnike upoznali s navedenim obavezama, kada se već u sklopu obaveznog obrazovanje ne priča o bezbjednosti saobraćaja, niti o posljedicama nebezbjednog ponašanja u saobraćaju?
– I drugo: ako je iznajmljen, kako je aktiviran i čijom platnom karticom ili bonom, s obzirom na starosna ograničenja operatera – zapitao je Ćopić i dodao da, umjesto linča, treba vratiti fokus na suštinu, a to je da faktor čovjek utiče na nastanak 95 odsto saobraćajnih nezgoda.
– Riziku su najviše izloženi naši najmlađi, a posljedicama ranjivi učesnici u saobraćaju. Bezbjednost u saobraćaju kreće od nas samih – zaključio je Ćopić.
Milija Radović, zamjenik predsjednika Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, upozorava da se zakon o upotrebi električnih trotineta konstantno krši.
– Zakon je jasan, ali je evidentno da se krši u više segmenata, kako u pogledu površina po kojima se trotineti smiju kretati, tako i po broju osoba koje se voze, ali i uzrastu vozača – rekao je Radović.
Prema njegovim riječima, vozači trotineta najčešće ne poštuju ni ograničenja brzine, niti pravila o korištenju odgovarajućih površina za kretanje.
– Na pješačkom prelazu, vozači električnih trotineta su dužni da siđu sa vozila i prelaz pređu kao pješaci. Međutim, u praksi najčešće prelaze punom brzinom, što predstavlja ozbiljan rizik, jer ih vozači automobila ne očekuju – pojasnio je Radović.
Podsjetio je i na osnovna pravila za vožnju električnog trotineta.
– Vozač mora imati najmanje 14 godina, mora nositi zakopčanu kacigu i smije se kretati isključivo kolovozom ili biciklističkom stazom. Nažalost, ova pravila se rijetko poštuju – kazao je on.
Radović je istakao i da na ovim prostorima nije bilo dovoljno edukacije o bezbjednoj upotrebi električnih trotineta.
– Trebalo je edukovati roditelje kako bi oni mogli ta znanja prenijeti djeci – rekao Radović.
Govoreći o saobraćajnim nezgodama u kojima su učesnici električni trotinet i putničko vozilo na pješačkom prelazu, Radović je naglasio da odgovornost najčešće nije na vozaču automobila.
– Ukoliko vozač automobila nije prekoračio brzinu i ako se ne može dokazati da je njegova radnja dovela do nezgode, a trotinet se kretao nepropisno, isključiva odgovornost je na vozaču trotineta – zaključio je Radović.
Marko D. iz Banjaluke, kome je već dvije godine električni trotinet glavno prevozno sredstvo po gradu, ističe u razgovoru za „Nezavisne novine“ da se mnogi vozači trotineta ne ponašaju odgovorno u saobraćaju.
– Često vidim kako djeca, i to više njih na trotinetu, izlijeće na pješački, a da ne siđu sa trotineta – kaže on.
Smatra da trotinet ne treba posmatrati kao nešto opasno, već da je potrebno samo voziti po pravilima.
– Rekao bih da su veliki problem javni trotineti koje djeca mogu lako iznajmiti, a pri tome im pomognu roditelji koji im ustupe svoj broj bankovne kartice – kazao je on.
(Nezavisne)